Društvo za ugrožene narode (Society for Threatened Peoples) objavilo je publikaciju “25 godina nakon Dejtona Bosna i Hercegovina: Sukob na čekanju” koja s naučnog i stručnog aspekta analizira Dejtonski mirovni sporazum, njegove nedostatke, ali donosi i preporuke međunarodnoj zajednici.

Izradu publikacije nakon naučnog skupa inicirala je savjetnica za prevenciju genocida i odgovornost za zaštitu pri Društvu za ugrožene narode iz Njemačke Jasna Čaušević, a izvještaj o svemu trebao bi biti predstavljen Bundestagu, političkim i vjerskim vođama, organizacijama i medijima u Njemačkoj.

Doprinos izradi publikacije dali su profesor David Pettigrew, šef Delegacije Evropske unije u Bosni i Hercegovini Johann Sattler, Sonja Biserko, Wolfgang Mayr, Michael Brand i Peter Lippman. Namjera tog dokumenta je da se daju odgovori na zastoje koje je izazvao, između ostaloga, i Dejtonski mirovni sporazumom, a s ciljem promocije regionalne stabilnosti te izbjegavanja novih sukoba.

Čaušević je upozorila da su nedostaci iz sporazuma štetni i za današnji razvoj Bosne i Hercegovine jer je zacementirao etničku podjelu zemlje i omogućio srpsku sferu utjecaja koja prijeti stabilnosti cijele regije, ocjenjujući da nepravedni mir koji je Zapad uspostavio 1995. godine nije dao državi izglede za budućnost.

Političke sabotaže i nedostatak volje

– Kroz Ustav koji je dio Dejtonskog mirovnog sporazuma, Republika Srpska je u stanju blokirati sve prijeko potrebne i sveobuhvatne reforme u BiH. Zbog političke sabotaže i nedostatka volje, zemlja ima poteškoća da preuzme neophodne korake na njenom putu ka članstvu u Evropskoj uniji i Sjevernoatlantskom savezu (NATO) – mišljenja je Čaušević.

Ambasador Sattler u publikaciji je upozorio da su područja koja ozbiljno zabrinjavaju vladavina zakona, temeljna prava i cjelokupna funkcionalnost države.

– Ustavni i institucionalni okvir i dalje krši Evropsku konvenciju o ljudskim pravima (ECHR), u slučajevima Sejdić-Finci i srodnim slučajevima. Reforme pravosudnog sistema potrebne su ne samo da bi BiH napredovala prema ispunjavanju kriterija za članstvo u EU, već što je najvažnije da bi vratila povjerenje građana u pravosuđe. Nijedno društvo ne može funkcionirati bez transparentnog i neovisnog pravosudnog sustava – podvukao je Sattler.

Profesor na Državnom Univerzitetu Southern Connecticut David Pettigrew smatra da je na međunarodnoj zajednici imperativ da se odupre i osudi poricanje genocida, prijetnje secesijom i destabilizacijom i prizna suverenitet BiH ubrzavanjem puta ka Evropskoj uniji i NATO-u.

– Zakon protiv poricanja genocida, članstvo u EU i NATO-u trebali bi biti sada najvažniji ciljevi kako bi se riješilo tragično nasljeđe Dejtona i podržala dugo planirana izgradnja države – kazao je Pettigrew.

U izjavi za Fenu Pettigrew je pohvalio najavu visokog predstavnika Valentina Inzka koji je kazao da bi međunarodna zajednica mogla poduzeti neke nove inicijative u BiH uključujući i nametanje zakona protiv poricanja genocida. Izrazio je nadu da će publikacija Društva za ugrožene narode dati dodatni zamah tome, posebno ističući da je u njoj naglašena potreba za donošenjem zakona protiv poricanja genocida.

Korištenje bonskih ovlasti

Sažetak dokumenta naglašava nekoliko ključnih tačaka, a jednom od njih se poziva visoki predstavnik u BiH da iskoristi bonske ovlasti i nametne zakon kojim se kažnjava negiranje genocida i veličanje osuđenih ratnih zločinaca. Uz to, rečeno je, moraju se usvojiti mjere za suzbijanje govora mržnje, etničkog antagonizma i separatizma, ukidanje nekažnjavanja ratnih zločinaca, obnavljanje pravde i promoviranje.

– Prijetnje secesijom i destabilizacijom iznutra i izvana moraju se ozbiljno shvatiti i treba ih osuditi. Suverenitet Bosne i Hercegovine ključan je za stabilnost regije i njenih unutrašnjih odnosa. To bi trebalo osigurati jasnu predanost ubrzanju puta BiH ka EU i NATO-u uz promoviranje stabilnosti i razvoja u zemlji i cijeloj regiji – rečeno je.

Izvještaj naglašava da bi EU i međunarodna zajednica trebale poticati i podržavati napredak koji je presudan za oporavak BiH, a organizacije civilnog društva i građani moraju biti uključeni u procese savjetovanja – u protivnom će im se proces pristupanja činiti apstraktnim i udaljenim.

Sukobljene strane u Bosni i Hercegovini 21. novembra 1995. godine potpisale su mirovni sporazum u Daytonu, Ohio, a danas 25 godina poslije Društvo za ugrožene narode smatra da ravnoteža nije postignuta iako je taj dokument okončao krvavu agresiju Srbije i Crne Gore na BiH.

(index.ba)