Prognoze Svjetske banke o utjecaju pandemije kornavirusa na Bosnu i Hercegovinu daleko su od povoljnih, nagovještavaju duboku recesiju i pad bruto domaćeg proizvoda preko tri posto.

“Naša su predviđanja da će se Bosna i Hercegovina ove godine suočiti sa dubokom recesijom, uz pad BDP-a od preko 3 procenta, ukoliko se mjere suzbijanja širenja pandemije koronavirusa ukinu do kraja juna. Usporavanje može biti i veće ukoliko se mjere produže do kraja augusta”, stoji između ostalog u redovnom proljetnom izvještaju Svjetske banke.

Prognoze za zemlje u okruženje su na istom tragu. Najteže stanje predviđa se Crnoj Gori gdje bi pad BDP-a mogao biti čak 5,6 posto, a najpovoljnije je u Sjevernoj Makedoniji gdje je iskazan minus od 1,4 posto.

Predviđeni pad ekonomije u Srbiji je neto blaži od naše zemlje (-2,5), a prosjek regije je – 3,1.

Kao posljedica koronavirusa u Bosni i Hercegovini očekuje se povećanje ionako visoke nezaposlenosti. Stopa nezaposlenosti se smanjila s 18,4 posto u 2018., na 15,7%, uz istovremeno povećanje zaposlenosti s 34,3 na 35,5 procenata, iako je
stopa aktivnosti ostala nepromijenjena. Međutim, tržište rada još uvijek pogađa
strukturalna nezaposlenost, pa je pad stope nezaposlenosti dijelom odraz starenja
stanovništva zemlje i smanjenja radne snage.

Otvaranje radnih mjesta je bilo minimalno, a koronavirus sada prijeti gubitku značajnog dijela postojećih radnih mjesta, naročito u uslužim sektorima. Tržište rada u BiH predstavlja značajan izazov tokom trajanja krize, s preko 20.960 izgubljenih radnih mjesta u FBiH od početka pandemije do 14. aprila, prema podacima poreske uprave FBiH. U RS vlasti procjenjuju da je izgubljeno oko 800 radnih mjesta. Očekuje se da će se niska inflacija iz 2019. prenijeti i u 2020. Potrošačke cijene su u 2019. rasle u prosjeku 0,6 procenata. Hrana i transport su dvije najveće komponente indeksa potrošačkih cijena – globalne cijene hrane, prerađevina i napitaka su u prosjeku pale za 4,3 procenta u 2019., a globalne cijene nafte su smanjenje za 9,9 procenata.

Svjetska banka za našu zemlju očekuje i dalje da će finansijski sektor ostati stabilan, ali se očekuje produbljenje fiskalnog deficita. Navodi se kako je i pored postojeće krize, bitno da BiH ostane na putu strukturalnih reformi za rješavanje srednjoročnih izazova.

U zavisnosti od trajanja pandemije zavisi i očekivani rast u narednoj godini, a on bi mogao iznositi i do 3,4 posto.

(klix.ba)