U nedavno provedenoj istrazi je internetski časopis Politico prikupio nove dokaze da je Libijski suvereni fond (LIA) bez ikakvih ograničenja dijelio novac od dividendi, prihode od obveznica i kamate od suverenog fonda, koji je nakon NATO agresije i likvidacije Muamera Gadafija teoretski bio zamrznut.

U martu 2011. godine je rezolucijom Ujedinjenih naroda, koju su podržale brojne zemlje, uključujući i one u Evropskoj uniji i SAD kako bi se sankcionisala vlada Gadafija, zamrznuto 67 milijardi imovine koja je bila vlasništvo libijske vlade. Imovina je zamrznuta u raznim svjetskim zemljama, a dobar dio u zemljama Evropske unije.

Dio tih sredstava se nalazi u Belgiji na najmanje četiri bankovna računa kojima upravlja Euroclear, finansijska institucije sa sjedištem u Briselu. Riječ je o oko 16 milijardi eura, što na papiru pripada Libijskom suverenom fondu (LIA).

Curenje novca Libije s belgijskih računa je otkriveno ranije ove godine, o čemu smo pisali u dva navrata, ali nije samo Belgija imala koristi od uništenja Libije i likvidacije Muamera Gadafija.

“U šest godina nakon smrti Muamera Gadafija su zamrznuta sredstva libijske vlade u Briselu generirala desetke miliona eura kamata, unatoč međunarodnim sankcijama”, otkriva Politico.

No, intriga postaje još prljavija, jer je Libijski suvereni fond, koji je bio na računima u pet evropskih zemalja, distribuira novac od kamata i dividendi sa zamrznutih računa u Evropi koji pripadaju ubijenom libijskom vođi Muamaru Gadafiju, unatoč sankcijama Ujedinjenih naroda iz 2011. godine.

Podsjetimo da se taj novac formalno vodio na Gadafijevo ime, a bio je vlasništvo Libijskog fonda za investicije u Africi, kojim je libijski vođa namjeravao u Zemljinu orbitu lansirati afrički satelit, stvoriti jedinstvenu afričku valutu i realizovati druge projekte u dogovoru s čelnicima zemalja Afričke unije.

Pet država Europske unije koje su lešinarile na Libijskom suverenom fondu su Ujedinjeno Kraljevstvo, Njemačka, Italija, Luksemburg i Belgija.

Kao institucija, libijski fond LIA i danas postoji i odgovorio je na zahtjev časopisa Politico da komentira tajanstvene isplate s računa koji su formalno bili akreditirani na Gadafija, iako su bili državni libijski računi, a zamrznuti su u Evropi. U međuvremenu se ova krađa u Belgiji iz finansijske i pravosudne pretvorila u političku temu, jer su najveće svote novca nestale s računa otvorenih u Briselu.

Prošle godine je njemački list Zidojče Cajtung proveo istragu i citirao poznate Dokumente iz Paname koji dokazuju da je velik dio tog novca, barem onog kojeg je Gadafi 2006. položio za investicije u Africi, uložen u radove u naftnom sektoru na kontinentu, a riječ je o značajnom iznosu od oko 60 milijardi.

Belgija se branila tvrdeći da se međunarodne sankcije odnose samo na glavnicu, ali ne i na kamate akumulirane od strane državnog fonda.

“U mnogim jurisdikcijama, primjerice u Velikoj Britaniji, Belgiji, Njemačkoj, Italiji i Luksemburgu, kamate i dividende na imovinu zamrznutu pod sankcijama Ujedinjenih naroda nisu bile zamrznute”, saopštio je Libijski suvereni fond (LIA).

Međutim, sada je grupa stručnjaka poduprta od strane Ujedinjenih naroda osporila tu verziju i prije tri mjeseca zaključila da je uzimanje novca od dividendi, prihoda od obveznica i kamata Libijskog suverenog fonda bilo ilegalno.

U izjavi stručnjaka UN se navodi kako je odljev ovog novca pridonio nestabilnosti zemlje. Glasnogovornik Ujedinjenih naroda Hoze Luis Diaz je izjavio kako su je stručni izvještaj iz septembra kao službeni dokument poslani Vijeću sigurnosti Ujedinjenih naroda, koje bi moglo poduzeti odgovarajuće mjere protiv svih onih koji su doslovno pljačkali Libijski suvereni fond.

(Logicno / Politico / Süddeutsche Zeitung)