Usred rasističkih diskusija u Sjedinjenim Američkim Državama glede napada američke policije na crnačko stanovništvo, predsjednik ove zemlje je rekao da historija afričkih Amerikanaca ima mračne i jasne uglove.

Američki predsjednik Barack Obama je u nacionalnom i kulturnom muzeju SAD-a i Afrike, u Washingtonu, dodao: ''Afroamerikanci su osjetili veliku težinu lanaca i sputavanja, bičevanja i proganjanja, ali su se borili za svoju slobodu, i stali su naspram nepravde. Prvi afroamerički predsjednik SAD-a u historiji ove zemlje, ističe: ''Mi nismo teret na američkim plećima, ili neka mrlja na licu Amerike, mi nismo za sažaljevanje ili dobrotvorne akcije u Americi, već smo punopravni državljani ove zemlje. Trenutno, u Sjedinjenim Američkim Državama, više od bilo kog drugog vremena, nakon borbi pokreta za civilna prava 1950.-ih i 1960.-ih godina, na sceni su rasističke tenzije. Unazad nekoliko godina u mnogim američkim gradovima  svjedoci smo svirepih ubistava na ulicama, a ponekad i nasilnog ponašanja američke policije motiviranog rasizimom protiv crnačkog stanovništva ove zemlje. Isto tako, unatoč podizanju političkog, ekonomskog i socijalnog nivoa izvjesnog broja američke crnačke elite, još uvijek milioni crnačkih porodica su meta nejednakosti, diskriminacije, siromaštva i uskraćivajna prava na obrazovanje.

S druge strane,  kontroverze oko rasne diskriminacije u Sjedinjenim Američkim Državama ponovo izlaze na vidjelo nakon što je bijelac mlađe životne dobi napao na crnačku crkvu u gradu Charleston, u saveznoj državi Južna Karolina, 17. juna, prilikom čega je usmrtio devet osoba. Iako je prošlo više od sedam dana od napada, hiljade Amerikanaca različitih rasa i religija, uključujući i musimane, nastavili su posjećivati crkvu kako bi izrazili svoju solidarnost sa žrtvama napada. Elisa Mary, nekadašnja kršćanka koja je posjećivala ovu crkvu prije prelaska na islam, kaže kako je u tom napadu izgubila neke od svojih prijatelja te da je to jedan od razloga zbog kojih je došla posjetiti crkvu. Međutim, glavni razlog koji ju je naveo da dođe, prema njenim riječima, jeste taj da mržnji bijelaca nisu izloženi samo crnci. Mary pojašnjava kako je dovoljno da ste bijelac koji nije kršćanin pa da budete izloženi zločinima iz mržnje te da se muslimani, bez obzira bili oni bijelci ili crnci, suočavaju s diskriminacijom. Abdullah Smith, student na Univerzitetu Sjeverna Karolina, kaže da je, iako su mu i otac i majka bijelci, suočen s diskriminacijom zbog svoga imena. Smith kaže kako su crnci kroz historiju bili ranjiva skupina u sistemu izgrađenom na diskriminaciji u Sjedinjenim Američkim Državama te je dodao: "No, na meti se ne nalaze jedino crnci. Sa zločinima iz mržnje također su suočeni i muslimani." Hatem Bazian, profesor sa Kalifornijskog univerziteta u Berkliju, kaže: "Koncept ravnopravnosti za bijelce u ovoj državi znači inferiornost svih drugih mimo njih. Naravno, u taj okvir spadaju i muslimani." Bazian je istakao da "mnoge zajednice koje vjeruju u superiornost bijelaca rade na širenju islamofobije, što je u primjetnom porastu nakon izbora Baracka Obame za predsjednika države." Todd Greene, profesor na Univerzitetu Luther, skrenuo je pažnju na aktivnosti lobija neprijateljski usmjerenih protiv muslimana te zajedničke probleme s kojima se podjednako susreću i muslimani i crnci. Greene, autor knjige Strah od islama: islamofobija na Zapadu, kaže da pojedini političari i poznate ličnosti u SAD-u vode kampanje u kojima tvrde da su muslimani izvor opasnosti te da nisu ravnopravni s bijelcima. Istakao je da su muslimani i crnci izloženi diskriminaciji, naročito od snaga sigurnosti, dodavši kako je mogućnost da crnac završi u zatvoru šest puta veća nego kada je riječ o bijelcu. Dodao je kako se "crnci očigledno nalaze na meti američkih sigurnosnih snaga, dok je isti slučaj i s muslimanima, naročito nakon napada 11. septembra 2001. godine".

sahartv