Zdravstveno ispravna hrana je ona koja zadovoljava kvalitetom, uslovima čuvanja, pripremanja i distribucije. Zdravstveno bezbjedne namirnice ne smiju predstavljati opasnost po zdravlje ljudi, odnosno ne smiju biti zagađene fizičkim, hemijskim i biološkim agensima, dok njihov sastav u pogledu energetskih, gradivnih i zaštitnih materija mora da obezbjedi potrebnu biološku vrijednost. Iako bi u savremenim uvjetima življenja, u kojima raspolažemo informacijama i visokom tehnologijom trebalo da, bez razmišljanja o rizicima, uživamo u kvalitetnoj hrani, situacija je sasvim drugačija. Osim općeprisutnog zagađenja životne sredine, stalna trka za što većom zaradom učinila je da i proizvođači hrane doprinesu da krajnji rezultat budu hronične posljedice na zdravlje ljudi. Ako želite da prihvatite dio odgovornosti za svoje zdravlje, potrebno je da znate koje namirnice odabrati,kako ih čuvati i pripremiti.

Razgovarala Nihada Ugljanin  sa homeopatkinjom Sadikom Avdić

Uistinu, koja je to potencijalno opasna hrana?

Da biste bili sigurni da su namirnice koje unosite bezbjedne, morate da naučite koja je hrana potencijalno opasna. Tu spada hrana životinjskog porijekla i sirova i termički obrađena. Zatim, hrana biljnog porijekla koja nije konzervirana ili termički obrađena a sadrži u sebi sirove sjemenke, mlijeko ili mliječne proizvode, školjke, ribu... Na temperaturama od 7 do 60 stepeni C bakterije dobijaju odlične uvjete za razmožavanje pa se potencijalno opasna hrana mora što pre ohladiti i dalje čuvati na temperaturama ispod 7 stepeni C. Prije konzumacije takvu hranu treba brzo podgrijati na minimum 74 stepenaC.

Pri kupovanju namirnica na šta trebamo obratiti pažnju?

Ako ste u nabavku krenuli sa spiskom namirnica koji ste napravili na osnovu realnih potreba ali i vodeći računa o tome da se vi i vaša porodica pravilno hranite, nemojte zaboraviti i ovo:
- Kada ste se uvjerili da ste izabrali proizvod sa neoštećenom ambalažom, ili ste u slučaju svježih namirnica izbjegli one neprijatnog mirisa ili loše konzistencije, odvojite još koji trenutak i pročitajte deklaraciju kako biste saznali koji su uvjeti za njihovo čuvanje. I obavezno provjerite rok trajanja!
- Izbjegavajte da kupujete smrznutu hranu u prodavnicama koje imaju loše rashladne uređaje.
- Nakon kupovine, namirnice treba u što kraćem vremenskom roku staviti u frižider, što je posebno važno ako transport od prodavnice do kuće traje duže od pola sata.

Koja su to ključna pravila za bezbjednost hrane?

Nakon što ste kupili hranu, njena ispravnost u vašoj odgovornosti. Od toga kako skladištite namirnice, na koji način pripremate hranu i kako je kasnije čuvate - zavisi vaše i zdravlje vaših ukućana.
Osnovno je da održavate higijenu! Iako će vam se činiti kao suvišna informacija, apsolutni standard koji mnogi i dalje ne poštuju je pranje ruku prije pripreme hrane i prije jela. Pravilno pranje ruku je: topla voda, sapun, najmanje 20 sekundi. Poslije pranja ruku, pod mlazom tekuće vode detaljno treba oprati i namirnice. Obavezno operite i dezinficirajte sve radne površine i pribor koji ćete koristiti za pripremu hrane. Uvijek odvajajte svježe i kuhane namirnice, naročito meso i ribu, kako u frižideru tako i na radnoj površini, tokom pripreme. Hranu kuhajte temeljito, posebno onu od koje prijeti potencijalna opasnost -meso, ribu, jaja i morske plodove. Pustite da ključa nekoliko minuta da biste bili sigurni da je temperature prešla 74 stepena C, a ranije pripremljenu hranu prokuhajte prije upotrebe. Pri tome vodite računa da određene namirnice kao što su gljive, špinat, blitva i krompir ne valja podgrijavati. Skuhanu hranu nemojte čuvati na sobnoj temperaturi duže od dva sata.

Uprkos progresu medicine, djeca su sve više opterećena infekcijama disajnih organa, grla, ušiju i td. Mnoga djeca kašlju, curi im iz nosa, osjećaju zamor, pate od ekcema i psorijaze. Zbog toga često izostaju iz škole, žale se da su stalno umorna i nervozna, i to postaje hroničan problem. Da bi im se pomoglo prepisuju im se lijekovi koji su uglavnom neučinkoviti. Osim toga često imaju velike probleme sa zubima, koji rastu poremećeno, ne stoje u liniji... Razlog je prerano vađenje mliječnih zuba, ili je dijete deformisalo zube sisanjem cucle ili palca, ili ne sažvakuju dovoljno hranu... Gdje tražiti prave uzroke ovih fenomena? Da li u prodavnicama gdje se prodaju slatkiši, kolači i sladoledi ili neki drugi faktori doprinose tome?

Nažalost, ima mnogo i drugih faktora. Dijete koje odrasta u porodici gdje se vodi računa o pravilnoj ishrani, ono će imati dobru konstituciju odnosno dobro zdravlje i ako kasnije nastavi s navikom zdravog života neće patiti od osteoporoze i problema sa zubima, dakle, posljedice loše asimilacije kalcijuma.
Važno je da se teren ili tlo održava u dobroj kiselo-baznoj ravnoteži koja dozvoljava fiksaciju svih minerala. Ne vrijedi uzimati brdo hrane ako je teren kiseo i ne dozvoljava njihovu asimilaciju. Dakle, kombiniranje hrane je isto tako važan faktor dobrog zdravlja. Mi smo o tome govorili u jednoj od naših prošlih emisija.
Isto tako ako dijete stalno nešto žvaće, njegov aparat za varenje stalno radi. Ta velika energija za varenje troši na štetu imunog sistema, a želudac je organ kojiem treba odmora s vremena na vrijeme da bi se regenerisao. Kada je stalno u pokretu, taj princip regeneracije postaje nemoguć, sluzokoža postaje iritantna i onda dijete zapomaže: Mama boli me stomak.
Zato je dobro da mame ne čekaju taj poziv već da uspostave program zdrave hrane za svoju djecu čiji je cilj rasterećenje probavnog aparata i dobro zdravlje djece. To će biti i razlog dobrog zdravlja zuba kod djece.

Da li su tri obroka dnevno i jedna užina dovoljna školskoj djeci za održavanje dobrog zdravlja?

Tri obroka dnevno i užina u 4 sata dovoljni su da djeca normalno rastu i slijede školski program bez teškoća. Jednostavno, majka mora imati apsolutnu kontrolu i odgovornost za ono što djeca jedu. Život je skup, ali da bi se pravilno i zdravo hranili ne treba mnogo novca. Tamo gdje je mnogo novca i troši se na razne slatkiše, grickalice i gotove proizvode obično je to štetno po zdravlje, donosi bolest i mnogobrojne poteškoće u psihičkom razvoju djeteteta. Jer, unos šećera, masnoća,aditiva, hemikalija i drugih otrova su pogubni ne samo za dijete već svaku osobu. Sva ta sredstva s puno šećera imaju razdražujuće dejstvo i djeca teško spavaju, imaju manjak koncentracije, postaju hiperaktivna i agresivna.
Treba znati da je za djecu najvažnij doručak. Voćni cjeđeni sok, mljevene sjemenke, suho voće, svježe voće, svježe mlijeko po mogućnosti, integralni hljeb, domaći sirevi, svježa jaja, maslac, i td.
Ručak obavezno treba da se sastoji od svježe salate, voće se ne jede za ručak, umjesto toga neki fin lagan domaći kolač za djecu će biti radost, naravno nakon glavnog obroka
Užina se može satojati od svježeg voća ili kriške crnog hljeba namazane maslacem, namazom od leblebija i sl. Za užinu se ne uzima kolač.
Večera treba da bude lagana; čorba od povrća, zelena salata, jogurt... naravno ovo je samo primjer a svaka majka treba da osmisli obroke za svoju djecu
Kada djeca budu veća, recimo srednja škola i fakultet, pred ispite i kada imaju puno učenja ne trebaju uzimati nikakve stimulanse poput kahve, crnog čaja... ovi stimulansi, istina pomažu koncentraciji, ali sprečavaju dobro pamćenje.
Dobro funkcioniranje mozga, ako izuzmemo genetiku, ovisi prvenstveno od navika vezanih za ishranu. O tome treba voditi računa da bi se izbjegli nedostaci hranjivih sastojaka i usporavanje cerebralnog metabolizma, s usporavanjem intelektualnih funkcija i gubljenjem memorje. Mozak traži svoju hranu. Med je recimo izuzetno dobra hrana za mozak, suho i koštunjavo voće i tako dalje. Ovakva hrana daje dobru energiju i prirodni je stimulans rada našeg mozga

Kada djeca treba da preuzimaju inicijativu da sama sebi prigotove obrok ili organiziraju svoju ishranu?

Kada ocijenimo da djeca mogu preuzeti inicijativu da sebi recimo sami spreme doručak, neka djeca će tu inicijativu već preuzimati od trećeg, četvrtog razreda O.Š. Neka od petog-šestog, ali ako ih naučimo ranije to je bolje i radi njih i radi nas. Oni će ukorijeniti dobru naviku i naučiti brinuti o sebi.

Koje su to dobre namirnice koje bi trebali znati pa da nam hrana bude lijek?

Po svom hemijskom sastavu dobra, ili bolje rečeno, ispravna hrana ne liči na obične namirnice. Odlikuje je veliki sadržaj proteina, vitamina, minerala, esencijalnih aminokiselina, antioksidanata, nezasićenih masnih kiselina i drugih korisnih sastojaka, a uz to – mala kalorijska vrednost. Spisak bolesti i tegoba od kojih ove namirnice mogu da pomognu mogao bi biti predug za jedan ovakav razgovor. Uglavnom, koristeći ovu ispravnu hranu postaćete jači, izdržljiviji i zdraviji.
Neke dobre namirnice o kojima možemo čitati na internet stranicama
Osnovni princip u izboru dobre hrane je da uvijek morate da izaberete cijele, poželjno organske proizvode i također da ih pravilno pripremite kako bi se osiguralo da vrijedne hranljive materije ne budu uništene. Svaka ispravna hrana treba da bude "prava" neprerađena hrana, tako da čips i druge slične proizvode nećete naći u ovoj kategoriji.

Kako da utvrdite koje namirnice su izuzetno zdrave, a koje nisu?

Losos – hrana za mozak, zglobove i srce
Meso lososaje jedna od veoma cjenjenih namirnica jer sadrži omega-3 masne kiseline koje poboljšavaju zdravlje srca i krvni pritisak. Oni su također od suštinskog značaja za zdravlje nervnog sistema, i fleksibilnost zglobova.
Istraživanja su pokazala da se omega-3 masne kiseline iz lososa najbolje apsorbuju u odnosu na druge ribe bogate sa omega-3 kao što su jetra bakalara.... Ostali izvori omega-3 su jaja, orasi i laneno sjeme.

Jogurt – za zglobove, zube, srce i mršavljenje
Jogurt ili kefir (ili bilo koje drugi kiselo mliječni proizvodi) je još jedan primjer dobre hrane. Oni sadrže mnogo kalcijuma koji je neophodan za naše zdravlje i kondiciju. Kalcijum čuva naše kosti fleksibilnim i jakim, štiti naše srce i pomaže da zadržimo optimalnu težinu.
Preporučuju se cijeli mliječni proizvodi ( sa većim procentom masnoće) za bolju apsorpciju kalcijuma. Mliječni proizvodi sa niskim sadržajem masnoća sadrže dobru količinu kalcijuma ali se on praktično ne apsorbuje. Dakle, kad god možete (pod pretpostavkom da niste netolerantni na laktozu) izaberite punomasne mliječne proizvode, domaće proizvodnje, što svježije. Danas postoji veliki broj stručnjaka medicinara, naročito onih koji se bave prirodnom medicinom koji su protiv mlijeka u ljudskoj ishrani, osim, naravno dojenja tj. uzimanja majčinog mlijeka dokle je to potrebno (od rođenja do dvije godine). O tome ćemo u jednoj drugoj emisiji ako Bog da.

Orasi – za mozak, мršavljenje, metabolizam i srce
Orasi sadrže veliku količinu mnogih neophodnih minerala, proteina i masnih kiselina. Oni su odlična alternative za zdravu užinu.

Ovas ili druge žitarice – snižava holesterol i nivo šećera, poboljšava metabolizam
Jedite 1 tanjir ovsene kaše svakodnevno i nećete nikad imati nikakve probleme sa srcem. Ovas pripada grupi složenih ugljenih hidrata, što znači da se veoma sporo vari. Jedna ploča ovsene kaše hrani naš sistem satima, kontinuirano snadbjeva našu krv sa malom količinom šećera, pa suzbija naš apetit. Integralne žitarice su odlične za kontrolu težine, smanjuju holesterol i šećer u krvi!

Paradajz- vlakna i vitamini
Paradajz je popularno i veoma ukusno povrće (mada neki tvrde da je paradajz voće ili čak bobičasto voće). Ima mnogo vitamina C, A i vlakana. Paradajz uklanja toksine iz vašeg digestivnog istema i čak može da spreči karcinom!

Zeleno povrće – za kalcijum, vlakna, vitamine i minerale
Zeleno lisnato povrće je na vrhu liste najboljih namirnica dobre hrane jer sadrži mnogo vitamina, minerala i obično ima malo kalorija. Ono je idealno za upravljanje težinom i korisno u smanjenju rizika od karcinoma i bolesti srca.

Bobičasto voće-аntioksidansi, poboljšavaju izgled kože i jačaju imuni sistem
Bobice su prepune antioksidanasa i fitoflavonoida. Bogate su kalijumom i vitaminom C, što ih čini jednom od najboljih superhrana. Mogu da smanje rizik od srčanih bolesti i karcinoma, a takođe djeluju antiupalno. U izboru bobica zapamtiti da u principu što više boja, više antioksidanata.

Mahunarke – vlakna i proteini
Mahunarke su dokazano glavni igrači u borbi protiv kancera. Osim toga, one su bogate proteinima, korisne za osobe sa dijabetesom, i pomoć kod povišenog holesterola.

Zeleni čaj - аntioksidanti, ubrzava metabolizam, snižava holesterol
Zeleni čaj sadrži ECGC, snažan antioksidans koji može poboljšati vaše zdravlje. Istraživači u Španiji i Velikoj Britaniji su takođe utvrdili da ECGC može da inhibira rast ćelija raka.

Ćurka – proteini za tonus mišića ..i mršavljenje
Zašto ćurka? Jedna porcija posnog ćurećeg mesa obezbjeđuje skoro polovinu preporučene dnevne doze folne kiseline. Ćurka je takođe puna vitamina B, B1, B6, cinka i kalijuma. Ove hranljive materije snižavaju nivo holesterola u krvi, štite od karcinoma, urođenih defekata i bolesti srca, pomoć su kod nervnih funkcija i rasta, jačaju imuni sistem, regulišu krvni pritisak, a pomažu u procesu lečenja.
Uvijek izabrati što čistije ( po mogućnosti organsko meso) kako bi se osigurali da ne unosite hormone ili antibiotike sa hranom.