me440137 132022.jpg.axdVaše emocije mogu biti uzrok mnogih bolesti, ali ako naučite njima svjesno upravljati, mogu biti i lijek jer upravo emocijama dajete smanjenu ili pojačanu energiju, mijenjate svoj odnos prema okolnostima i svome doživljaju i iskustvu dajete drukčiji smisao.
Pozitivna misao mora da nas navede na pozitivan osjećaj jer ukoliko to izostane, misao nema svrhu

Problemi s crijevima
Ma koliko razgovor o našim crijevima, problemima njihovog funkcioniranja bio neugodan i neprijatan, drukčije ćemo se prema njima odnositi ukoliko znamo da se crijevo na tjelesnoj razini nalazi u središtu emocionalnih zbivanja.
Crijevo spada u organ probavnog sistema zato što se u crijevu hrana miješa s probavnim sokovima, razgrađuje se i postaje tečna da bi hranjive tvari kroz crijevne zidove mogle dospjeti u krv. Neprobavljive tvari se izlučuju u vidu izmeta.
U tankom crijevu se zapravo odvija probava putem analize i asimilacije. Simptom koji pripada području tankog crijeva je proljev.
U debelom crijevu probava je već završena. Ostatku hrane se još samo oduzima preostala voda. Simptom koji pripada debelom crijevu je zatvor, začepljenje.
Kod proljeva radi se o prekomjernoj pokretljivosti crijeva. Iz kašaste hrane se u tankom crijevu ne oduzima dovoljno vode, a dodatnim izlučivanjem sluzi dolazi do daljnjeg razrjeđivanja.
Tako se pasaža tankog i debelog crijeva prekomjerno ubrzava. Organizam gubi neprobavljenu hranu kao i velike količine vode.
Kod začepljenja dolazi do usporenog i otežanog rada crijeva. Razlog je smanjena crijevna peristaltika, koju su izazvali motorički ili funkcionalni poremećaji.

Simptomi
Neposredni simptomi proljeva i začepljenja su općepoznati i nije ih potrebno posebno objašnjavati. Ako se pojavljuju samostalno, nema razloga za zabrinutost. Kao naznaka nepravilnog emotivnog života ovi simptomi nam, međutim, daju značajne indikacije.
Osim različitosti karaktera i osjećanja, kao okidač mogu funkcionirati i organske bolesti ili popratne okolnosti: virusne bolesti, bakterijske infekcije, upale, uzimanje sintetičkih lijekova, analne fisure ili hemoroidi.
Nedovoljna fizička aktivnost i nepravilna ishrana, posebno kod problema crijeva mogući su okidači.
Osim poznatih simptoma postoji i cijeli niz popratnih općih tegoba. Osoba se često žali na glavobolju, iscrpljenost ili slabu koncentraciju.
Trzajući bolovi u trbuhu javljaju se kod proljeva, a neugodan osjećaj sitosti i mučnine kod zatvora. Depresivno raspoloženje može intenzivirati bolest, ali je može i izazvati. Proljev može imati veze sa strahom. Radilo se o hroničnom ili akutnom proljevu, poruka je da snažno želimo zadržati nešto, dok zapravo trebamo otpustiti i pustiti da teče.
Frojdova psihoanaliza stolicu tumači kao akt davanja i poklanjanja. Zatvor je izraz nepostojanja želje za davanjem, želje za zadržavanjem i tako uvijek dodiruje problemski krug škrtosti. U današnje vrijeme mnogi ljudi pate od zatvora ili drugim riječima kazano grčevita ovisnost o materijalnom. Nesposobnost i nehtijenje da se otpusti na materijalnom planu dovodi do začepljenja ili zatvora.
Sve u svemu, debelo crijevo predstavlja našu sposobnost oslobađanja od onoga što nam više nije potrebno. Tijelu koje je u skladu sa savršenim ritmom i tokom života, potrebna je ravnoteža unošenja, asimilacije i izbacivanja. Samo nas naši strahovi sprečavaju da se oslobodimo starog. Čak i ako ljudi koji pate od zatvora nisu škrtice, obično vjeruju da neće biti dosta za njih. Grčevito se drže starih veza koje im zadaju bol. To su ljudi koji se boje baciti odjeću što je godinama drže u ormaru jer bi im jednog dana možda mogla zatrebati. Ostaju raditi poslove koji ih guše ili sebi ne priušte nikakvo zadovoljstvo jer moraju štedjeti za crne dane.

Colitis ulcerosa je upala debelog crijeva koju prate tjelesni bolovi i krvavo-sluzav proljev. Krv i sluz su životne tvari, prastari simboli života. Krv i sluz gubi onaj ko se boji ostvariti vlastiti život i osobnost. Jak strah i nemir neizostavno se odražavaju na crijeva. Studenti pred ispit, neiskusni govornici nastupom pred javnošću i sl., mnogi od njih će osjetiti promjene u crijevima.
Problem je što mnogi pacijenti jednostavno nisu spremni pratiti i osluškivati svoje tijelo jer da jesu, dijagnosticirali bi unutrašnje uzroke svojih problema. Oni naprosto tragaju za čarobnim štapićem koji može biti u vidu tablete, kapsule i nečeg sličnog. A da znaju da uveliko mogu sebi pomoći svojom kontrolom nad mislima, a time i emocijama. Jer, neko je rekao da je bolest zapravo pogrešna misao. A pogrešna misao navodi na negativnu emociju.

Pouka: Emocionalno inteligentna osoba je rijetko zbunjena, rijetko žali za svojim odlukama ili postupcima, te se vrlo dobro nosi sa stresom. Ona uvijek prihvaća izazove, psihički je jaka i ne slama se pod pritiskom, ima visoko samopouzdanje i zna prepoznati svoje vrijednosti. Uglavnom je zdravija i više zadovoljna životom.

Piše Sadika A.

Od akni pati čak 80 posto mladih starosti između 12 i 24 godine, a najmanje 30 posto odraslih imalo je koprivnjaču makar jednom u životu. U najčešća kožna oboljenja spadaju seboroični dermatitis, ekcemi i rozacea

Piše Sadika AVDIĆ, liječnica homeopatije


Broj ljudi koji pate od kožnih oboljenja u stalnom je porastu. Razlozi koji najviše doprinose tome jesu konstantan stres, zagađenost životne sredine, centralno grijanje jer isušuje vazduh i našu kožu, ali i prekomjerna upotreba kozmetičkih sredstava.
Isto tako, ukoliko se na lice često nanose debeli slojevi krema, pogotovo onih koje nisu na prirodnoj podlozi i koje u sadržaju imaju hemikalije, može doći do okluzije, odnosno zatvaranja kože i smanjenja njenih odbrambenih moći. Najčešća kožna oboljenja uglavnom su: atopijski dermatitis, seboroični dermatitis, urtikarija, rozacea, akne...

 

Atopijski dermatitis

Atopijski dermatitis predstavlja široku grupu oboljenja koja pogađaju i djecu i odrasle. Među djecom najugroženija su ona čija je koža preosjetljiva na razne faktore iz okruženja i na njih reagira suhoćom i stvaranjem ekcema. Kod beba oni se javljaju po cijelom tijelu, a kod djece starije od tri godine najčešće u pregibima, na ručicama, nogama, nekada i oko očiju, pa se kapci suše i postaju izbrazdani.
Nastanak ekcema kod djece najčešće je povezan s alergijskim reakcijama disajnih organa kao što su rinitis, bronhitis, astmatični napadi. Kod neke djece ekcemi se javljaju kao posljedica preosjetljivosti na određenu hranu, najčešće kravlje mlijeko ili jaja. Ekcemi jako svrbe i smetaju djeci da normalno spavaju zbog čega ona imaju potrebu da ih stalno češu. Međutim, češanjem se oštećuje barijera kože i otvara put infekciji. Zato moraju da se liječe, pri čemu je najvažnije da se koža redovno zamašćuje. Na tržištu postoji cijeli spektar krema za ovu namjenu i među njima se može naći ona koja djetetu potpuno odgovara. Konvencionalna medicina u liječenju koristi kortikosteroidne kreme, a u težim slučajevima imunomodulatorne kreme i antihistaminike. Poslije 13. godine kod većine djece bolest nestaje, ali im koža ostane suha. Što znači da je ipak najkorisnije koristiti prirodne preparate, kreme i ulja koji ne oštećuju i ne stanjuju kožu, već je hrane i jačaju i ne ostavljaju nikakve kontra efekte.

Seboroični dermatitis
 
Seboroični dermatitis ili seboreja često je blago ekcemsko oboljenje, a manifestira se crvenim poljima koja se perutaju, a nekada i svrbe. Nastajanje bolesti najčešće se dovodi u vezu s povećanom proizvodnjom sebuma i razvojem gljivice malassezije furfur, inače uobičajenog stanovnika ljudske kože. Najčešće se javlja na licu, dekolteu, grudnom košu, na leđima, između lopatica, a ponekad i oko pupka i u preponama. Stres i hladnoća čine ovo oboljenje izraženijim. Može da se pojavi i kod novorođenčadi i kod njih najčešće prolazi za tri mjeseca. Seboroični dermatitis spada u hronična oboljenja kod odraslih i zato terapiju treba ponavljati.
Oboljelima od seboroičnog dermatitisa preporučuje se dozirano izlaganje suncu jer sunčanje ublažava upalni proces.

Urtikarija ili koprivnjača

Urtikarije su osipi na tijelu i vrlo su slični promjenama koje izaziva žarenje koprivom. Otud i narodski naziv koprivnjača. Osip se na mjestu nastanka zadržava 24 sata, a poslije toga se pojavljuje na drugom dijelu tijela. Urtikarija može da se javi usljed aktivnosti koje dovode do znojenja i osipa, ali i zbog hrane, lijekova i infekcija. Statistika kaže da trećina populacije bar jednom u životu dobije koprivnjaču poslije konzumiranja neke hrane, kao što su prve jagode. Ti osipi traju po pet-šest dana i vrlo su neprijatni.
U terapiji se primjenjuju antihistaminici, a ako osoba na njih ne reagira, prelazi se na sistemsku kortikosteroidnu terapiju. Bolest može biti veoma uporna, trajati mjesecima pa i godinama, ali se terapijom može držati pod kontrolom.

Ekcemi

Ekcemi su poznati kao skupina kožnih bolesti, koji su odraz reakcije na susptancije, što izazivaju iritaciju kože. Do sada se najuspješnijim načinom liječenja pokazala terapija i izbjegavanje svega onoga što može dovesti do njihove pojave. Pokretači određene kožne bolesti mogu biti pad imuniteta te negativne reakcije kože na supstance poput sapuna, kozmetike i deterdženta.
Nikako ne treba izostaviti pokretače okoliša koji izazivaju alergijske reakcije, promjene temperature i neizostavni psihološki stres te naslijeđe. Pokazalo se u velikom broju slučajeva da ako je neko od članova porodice imao problema s određenom bolesti, isto tako se može dogoditi i drugom članu porodice.

Zaštita od kožnih bolesti

Najbolji način kako ublažiti ili izbjeći pojavu kožne bolesti jeste promijeniti način prehrane. Među zdravim namirnicama koje bi svaka porodica trebala uvrstiti na svoj meni zasigurno su: masna riba, laneno ulje, orasi, soja i maslinovo ulje itd.
Prema posljednjim provedenim istraživanjima, pokazalo se kako su svi oni koji su sa konzumacijom ribe započeli u najranijoj dobi imali 24 posto manji rizik od pojave ekcema u djetinjstvu. To nije zanemariv podatak i bilo bi ga dobro uvažiti.
Probiotici su još jedan sastojak u hrani koji ne treba izbjegavati. Radi se o skupini bakterija koje potiču bolji rad probave i štite imunitet te isto tako imaju odličan rezultat kod smanjivanja ili sprečavanja atopijskih ekcema, dermatitisa...
Oni mogu pomoći kod stabiliziranja intestinalne barijere i smanjenju gastrointestinalnih simptoma kod djece sa simptomima atopijskog dermatitisa.

Ljekovite biljke protiv kožnih problema

Aloja i kamilica dva su ključna saveznika koji također pomažu u smanjivanju simptoma ekcema i to u smislu pripravaka za lokalnu primjenu. Riblje ulje poznato je po tome što sadrži omega-3 masne kiseline koje ublažavaju upalne procese na koži.
Alergijske reakcije koje dovode do određene pojave mogu se izbjeći nekonzumiranjem namirnica kao što su jaja, mliječni proizvodi, pšenica, agrumi, rajčice, školjke, rakovi i orašasti plodovi. Eh, sada još jedna kožna bolest koja, čini mi se, više pogađa odrasle...
Rozacea
Rozacea je često oboljenje kože kod odraslih i češće pogađa osobe svjetlije puti i one s izraženijim radom lojnih žlijezda. Od rozacee najčešće obolijevaju osobe stare između 30 i 40 godina, ali ova se bolest može pojaviti i kod znatno mlađih. Na ovo oboljenje treba posumnjati ukoliko vam lice često jako crveni, posebno pri prelasku iz tople u hladnu sredinu, pri konzumiranju alkohola ili začinjene hrane. Vremenom crvenilo postaje trajno, kapilari se vidno šire, a kod određenog broja pacijenata pojavljuju se promjene slične bubuljicama. U najtežem stadijumu dolazi do uvećanja tkiva, najčešće nosa, koji bude crven i izbrazdan.
Kako se liječi rozacea?
Oboljenje se teško liječi, ali stručnjaci klasične medicine kažu da se vrlo uspješno drži pod kontrolom sa raznim antibiotskim kremama, imunomodulatorima i sl.
Prirodna medicina kaže da ukoliko imate rozaceu, ključna je ishrana. Jedite što više voća i povrća koji sadrže vitamin C i K, koji su dragocjeni za održavanje elastičnosti krvnih sudova kao i za kožu. Iz ishrane treba izbaciti cigarete, alkohol, gazirana pića i sve ono što šteti i oštećuje jetru. Također, treba piti što više vode i prirodnih cijeđenih sokova, a izbjegavati masnu i začinjenu hranu. Jesti ribu i namirnice bogate omega masnim kiselinama, u jelovnik treba staviti i hranu bogatu cinkom.
Rješenja koja nudi prirodna medicina
Neovisno o vrsti dermatitisa, postoji mnogo prirodnih metoda za njegovo ublažavanje ili trajno uklanjanje. Za uspješno liječenje potrebno je krenuti od vlastite unutrašnjosti jer samo vanjsko tretiranje kože većini neće koristiti.

U liječenju dermatitisa mogu pomoći:
-    čišćenje organizma, posebno jetre
-    izbjegavanje toksina i alergena
-    kupke u moru ili s morskom soli
-    lokalna primjena prirodnih ulja i krema
-    izbjegavanje stresa i sl.

Akne su izlječive

Vrlo neželjeni i neugodni kožni problemi za mlade ljude su akne. Akne kao poremećaj u radu lojnih žlijezda nisu samo estetski već prije svega zdravstveni problem. Oko 80 posto mladih starosti između 12 i 25 godina pati od ovog oboljenja, dok tri posto populacije ima akne i u petoj deceniji života. Osnovni faktor za njihovo nastajanje jeste genetska predispozicija, ali se kod žena koje imaju hormonalne probleme mogu pojaviti kao posljedica izmijenjenog hormonalnog statusa, kao što je slučaj sa sindromom policističnih jajnika. Klinička slika može varirati od vrlo blage, koju karakterišu mitiseri, do vrlo teških oblika s obimnim gnojnim procesom i izraženim ožiljcima.
Akne se mogu potpuno izliječiti, ali samo ako se s terapijom započne na vrijeme i ako se pokaže zavidna upornost. Na tržištu postoji velik broj efikasnih preparata, te praktično nema razloga da iko ide s aknama po tijelu. Žene s poremećenim hormonalnim balansom treba da znaju da prvo moraju riješiti problem disbalansa hormona jer kod njih hormoni stalno stimuliraju stvaranje novih akni. Inače, svaki odraz na koži, ako nije uzrokovan fizičkom povredom (pad, opekotine, ogrebotine, sportske povrede i sl.), mora se, prije svega, liječiti iznutra.

Pojam zdravlja mnogi povezuju sa odsustvom bolesti. Međutim, biti zdrav – to znači ustajati ujutru dobro raspoložen, ne biti umoran, nemati straha i sumnji, biti spokojan i umjeti radovati se životu. Ima li danas mnogo takvih ljudi? Mislim da nema. Uvećava li se broj takvih ljudi? Pa i ne baš. Prije bi se moglo reći obrnuto. Sve češće čitamo u novinama da raste broj alergijskih oboljenja, bolesti srca i krvotoka, rak produžava svoje napredovanje, pojavljuju se nove bolesti koje su ranije bile nepoznate.
Ortodoksna medicina nastoji da nađe uzroke tog porasta bolesti u zagađenju okoline, povećanju hemijskih materija u prehrambenim proizvodima, pušenju, zloupotrebi alkohola i sl. Sve je to, naravno, tačno. Ipak, glavni uzrok je rast unutrašnjeg nespokojstva savremenih ljudi. Nažalost, živjeti u razvijenom društvu znači živjeti pod dejstvom stresnih faktora. Mnogi ljudi su zabrinuti zbog materijalnog blagostanja, brinu za porodicu, posao, položaj u društvu. Dosta ljudi sudara se sa neriješenim problemima i nema povjerenja u sutrašnjicu. Socijalni uvjeti su pogodna podloga za razvoj psihoemocionalnih poremećaja i unutrašnjih napona, koji dovode do fizičkih poremećaja i bolesti. Drugim riječima, to su mentalni uzroci bolesti. A ti faktori, sa svoje strane, izazivaju zagađenje i onečišćenje organizma.

 

Zagađenje organizma

To je, prije svega, loše stanje debelog crijeva, koje šalje u krv mnogo otrovnih materija. To je poremećen rad jetre, koja je filter organizma i koja ne može zadovoljavajuće da pročisti krv. To je nedovoljno dobar rad bubrega, koji, kao i jetra, treba da čiste krv. To je poremećaj rada nervnog sistema, takozvanog neurovegetativnog sistema, koji regulira rad unutrašnjih organa. Osim toga, to su infekcije u raznim dijelovima organizma i to, po pravilu, najviše u ustima, zubima i nosnim putevima. Te infekcije dospijevaju, također, u krv i se raznose  po organizmu. Kao što je poznato, osnovni zadatak krvi je da prenosi hranljive materije i kiseonik u ćelije i da izbacuje ugljendioksid i druge otpatke poslije prerade hranljivih materija, ali i da uništava strane mikroorganizme koji prodiru u tijelo. I zamislite sada da svi ti otrovi, infekcije, cirkuliraju u organizmu i zajedno sa hranljivim materijama prodiru u ćelije. Može li poslije toga čovjek biti stvarno zdrav?

Od zdravlja zavisi mnogo toga

Glavni uzrok je što nas tome nisu učili od detinjstva. Niko nam nije govorio da naše zdravlje zahtjeva svakodnevnu brigu, isto kao pranje zuba ili pranje ruku prije jela. Kod većine ljudi se nije stvorila ta navika, taj stereotip. A čovjekovo ponašanje se, u mnogome, zasniva na instinktivnim radnjama ili navikama. Formiranje navika, sa fiziološke tačke gledanja, predstavlja formiranje trajnih nervnih veza u strukturama mozga, koje se odlikuju povišenom spremnošću za djelovanje. Navike mogu biti štetne (kao što su pušenje, alkoholizam, narkomanija, navika da se grickaju nokti itd) i korisne.
Korisnih navika ima mnogo i one su nam potrebne, jer automatizuju radnje i umanjuju stepen svjesne pažnje.

Koraci na putu ka zdravlju i promjenama u životu

Prvi korak ka istinskom zdravlju je oslobađanje od starih navika i formiranje novih. Neophodna je, prije svega, čvrsta i bespogovorna riješenost da se djeluje u naznačenom pravcu. Dok se takva odluka ne donese, teško je razviti dovoljnu snagu za rad na sebi. Prihvaćeno riješenje obrazuje u nervnom sistemu neophodan energetski centar, koji će obezbjeđivati djelovanje na realizaciji odluke. U prvo vrijeme treba se truditi da se stvore uvjeti koji će blagotvorno utjecati na formiranje i održavanje novih navika: čitati literaturu na ovu temu, družiti se sa ljudima koji imaju ista interesovanja. Veoma je važno da se nijednom ne
odstupi od postupanja po novim navikama sve dotle dok se one ne učvrste u tolikoj mjeri da njihovo slučajno narušavanje više ne predstavlja opasnost. I konačno, u prvo vrijeme treba stalno vježbati, da bi se stvorila navika. Stalno ne znači svakog dana, može to da bude svakog drugog ili trećeg dana, ali stalno. Postojanost i ritam su garancija uspjeha.


Zdravlje je u društvu pozitivnih osoba

Povezanost s prirodom i pozitivnim osobama čini nas sretnim. No, nismo uvijek u prilici imati tu mogućnost i sreću. Naša interakcija sa svijetom, na poslu, ulici, tržnim centrima, gradskom prevozu, školama, obdaništima, bolnicama, pijacama ne daju nam garanciju da ćemo uvijek imati mir i zadovoljstvo. Ukoliko nismo pripremljeni i nemamo dovoljno energije možemo doživjeti osjećaje razdraženosti, nervoze, razočaranosti, ljutnje, bijesa... Svaka razdražljivost neprimjetno utječe na stabilnost našeg zdravlja. Znamo da čovjek brže stari kada je stavljen u žrvanj raznolikosti, užurbanosti, različitih neuravnoteženih energija, naravi, ponašanja.

Štetne emociju truju naše organe

Negativne emocije su također štetni donosioci lošeg zdravlja....Bijes, zavist, zloba, mržnja, ljubomora i druge slične emocije su destruktivne za samog čovjeka i ne donose mu nikakvo dobro. Naprotiv, otimaju mu godine života i slabe njegovo zdravlje.  Poznato je da bijes razara jetru, pogoršava kvalitet krvi, narušava disajni i kardiovaskularni sistem. A u psihičkom smislu, ukoliko se ne oslobodite bijesa i potiskujete ga u sebe vratit će vam se kao bumerang. Bijes se može osloboditi ispoljavanjem ali to niko ne savjetuje jer ćete ostati bez prijatelja a možda i porodice. Bijes treba transformisati u korisnu energiju: u stanju bijesa radite ono šta volite, neki će se zadovoljiti fizičkim radom, trčanjem, sportom, dok će drugi zaposliti svoj um pozitivnim mislima, duhovnim disciplinama i sl.  Što god odabrali sve vas to može spasiti neugodnih posljedica bijesa.

Emocija mržnje je razarajuća

Emocija mržnje proizvodi neprijateljstvo bez obzira da li ona bila transparentna ili potisnuta. Mržnja pomućuje um, zaklanja vid pa je ona tihi ubica onoga ko mrzi i kojeg se mrzi. Mržnja dovodi do veoma teških oboljenja kao što su bolesti koje pogađaju mozak i oči: epilepsija, migrene, tumori, teška kožna oboljenja i sl. Težina zdravstvenog problema ovisi od snage mržnje. Gordost i oholost su izvor svih pogubnih misli i emocija. Ova osobina proizvodi osjećanje nadmoći nad drugima, pa čak i nad samim Stvoriteljom. Osjećaj samodovoljnosti, sveznanja,superiornosti je samoubilački osjećaj. Odvajanje od Stvoritelja nije moguće nikome, ali onaj ko misli da je dovoljan sam sebi, svojoj duši zatvara put ka spasu. Ego podržava lažnu autonomnost. Jednakost, bratstvo, sestrinstvo, milosrđe za njega su neprihvatljivi. Čak i tjelesni apetiti samo su manifestacije ega jer ego drži tijelo svojim domom i nastoji zadovoljiti samog sebe kroz tijelo. Zato, većina velikih grijeha potječu s ovog izvora. Preljuba, nevjerstvo, proždrljivost i pohlepa, izdaja i zločinstvo...sve su to rezultati snage ljudskog ega. Osobe koje nikada ne pobijede egoj, obično će, na koncu, doći u stanje straha, usamljenosti, stradanja a nerijetko i samoubistva.
I, iz oholosti, ne okreći od ljudi lice svoje i ne idi zemljom nedmeno, jer Allah ne voli ni gordog ni hvalisavog. (Lukman, 18.)
...osim Iblisa; on se uzoholio i postao nevjernik. (Sad, 74.)
I neka vas mržnja koju prema nekim ljudima nosite, zato što su vam spriječili pristup Časnom hramu, nikako ne navede da ih napadnete! Jedni drugima pomažite u dobročinstvu i čestitosti, a ne sudjelujte u grijehu i neprijateljstvu; i bojte se Allaha, jer Allah strašno kažnjava. (Al Maida, 2.)
Osobe koje uspiju očistiti svoj um od loših misli i štetnih i bekorisnih informacija prebacuju snagu na duhovni plan. Tako se putem zikra, čitanja Božijih uputa, ibadeta, molitvi čuva čistoća uma i sprečava se njegovo onečišćenje. Većina psihofizičkih bolesti dolaze od pogrešnih misli.

Čišćenje organa od štetnih nakupnina

Naš organizam je tako stvoren da se brani od auto-intoksikacije ili trovanja usljed iznuravanja i slabljenja. To se dešava u vidu hroničnih kriza, na primjer, imat ćemo nazeb ili dobiti temperaturu. Možda ćemo dobiti upalu grla ili dijareju, a moguće je da će nas moriti glavobolja ili razdražljivost. Organizam na taj način preuzima kontrolu. Obara nas s nogu izazivanjem opće nelagode, kako bismo prekinuli sa svim aktivnostima, legli i odmorili se kako bi sačuvali preostalu energiju koja ima zadatak izbacivanje otrovnog otpada opasnog po zdravlje. Važno je znati da je energija suština života i troši se na sve tjelesne procese i aktivnosti koje podrazumijeva svakodnevni život. Ma šta poduzimali, ukoliko odmoru i snu ne dadnemo dovoljno prostora neće biti moguće povratiti i obnoviti energiju.
Prema tome, kada se ne osjećamo dobro, kada nam je energija u deficitu, a nemamo namjeru niti mogućnost da se odmorimo, odspavamo te tako dozvolimo svome organizmu da stvori nove zalihe energije, organizam preuzima kontrolu i primorava nas da legnemo u krevet putem krize pročišćenja ili detoksikacije.
Kada započne kriza detoksikacije i naš nas organizam prisili da dopustimo da se eliminišu otrovi koje više ne smijemo zadržavati u sebi, tada treba da shvatimo da nismo bolesni. Već jednostavno smo svjedoci čuda ljudskog organizma: njegova sposobnost da sačuva zdravlje i integritet oslobađajući se  onoga što je štetno. Naš organizam je sposoban za to! Isto kao što je sposoban da se iz sićušnog jajašceta razvije u odraslu osobu. Tu sposobnost razmnožavanja i samoodržanja mu je dao njegov Stvoritelj.
Recimo, kada pretjeramo u uzimanju hrane, u prekomjernom radu, pretjeranim užicima naš organizam nas opominje, često uključi i alarm da nam kaže da su nam baterije pri kraju, da smo potrošili više energije nego što se ona prirodno obnavlja. Ako je naš organizam graviran na 250, a mi ga forsiramo da radi 300 na sahat, onda logično je da nećemo daleko dogurati. Naš „motor“ možemo sačuvati samo kroz odmor i san. Ako to učinimo, oporavit ćemo se i ponovo biti u pogonu, obavljajući normalno sve tjelesne funkcije. Ukoliko ne dozvolimo svome organizmu da se odmori onda kada mu je odmor najviše potreban, kriza će se samo produžavati i usložnjavati, a naša vitalna energija će biti na vrlo niskom nivou. Organizam neće biti u stanju da se oslobodi otrova koji su se akumulirali kao rezultat iscrpljivanja, tako da će proces ostati nedovršen, a tokom jedne krize ćemo stvarati osnovu za drugu krizu i tako iznova i iznova.

Preporuke Božijeg Poslanika, a.s.

Kada  bismo se držali samo prakse Božijeg poslanika Muhammeda, s.a.v.a., da ranije liježemo i ranije ustajemo, da smo umjereni u svemu, da nakon ručka i podne namaza makar pola sata damo svom tijelu odmor i priliku da obnovi svoju energiju, onda zasigurno manje bi bolovali i manje bi trošili novac i vrijeme na obilaske bolnica i raznoraznih specijalista za zdravstvene probleme. Dokazano je da tih pola sata- do sat vremena iza podne potpuno okrijepe organizam i vrate mu energiju jer se tada prekidaju fizičke aktivnosti  i uz ležanje ili kratak san organizam brzo povrati vitalnost i energiju. Kratkim odmorom također, odmaramo sva naša čula kroz mir i tišinu. Također se na kratko emocionalno odmorimo isključujući se iz uspona i padova prouzrokovanih interakcijama sa drugim osobama. I, konačno, sebi tako možemo priuštiti i kratki psihički odmor odvajanjem uma od svih intelektualnih zahtijeva i aktivnosti.

Bez stresa

Mnogi stresovi s kojima se bore zaposlene osobe posljedica su primoravanja organizma da radi iznad svojih sposobnosti čime on biva doveden do ivice kolapsa. Današnji moto većine ljudi „uspjeti po svaku cijenu“ ne dozvoljava im da zastanu, da nađu miran kutak, malo se opuste i umire sva svoja čula bilo kroz kratko drijemanje, san ili meditaciju. To možete učiniti i na stolici na kojoj sjedite. To je mnogo bolje nego vući se uz pomoć stimulanata poput kahve, gaziranih pića, nezdravih slatkiša. U mnogim zemljama svijeta poslijepodnevni odmor je normalna praksa. Ako bi vam neko prigovorio kako pribjegavate lijenosti kada se izdvojite da malo dremnete odgovorite da takav vid kratkog odmora nisu znak lijenosti već prije, inteligentno i produktivno korištenje vašeg vremena.
Također, ukoliko teško zaspite ili ne možete u noći normalno zaspati preispitajte se da ne uzimate previše kofeina. Ne zaboravite da su za jednu šolju popijene kahve potrebna dvadeset četiri sata da bi prošla kroz bubrege i urinarni trakt. Ljudi koji dnevno popiju nekoliko šolja kahve, čokolade i gaziranih napitaka, imaju u svome krvotoku mnogo kofeina. Uznemirenost i stimulacija, dakle, posljedice kofeina mogu da inhibiraju san, pogotovo zdrav, čvrst san. Organizam u tom slučaju mora da troši energiju na izbacivanje kofeina, a istovremeno zbog pomanjkanja sna stvara manje energije, i to se tako ponavlja godinama...

Piše Sadika A.