Pružajući pomoć onima koji su u potrebi, Pakistanka je u svojoj kući svaki dan hranila stotine gladnih.  Rukhsana Izhar, inspirisala je mlade Pakistance koji su započeli projekat Rizq, projekat mladih poduzetnika koji podrazumijeva podjelu hrane gladnima.

Organizacija Rizq osnovana je od strane grupe prijatelja u aprilu 2015. godine, a jedan od osnivača je Isharin sin, Huzaifa Ahmad. Kao prvi korak, Rizq tim identifikuje područja unutar Lahore, obično su to sirotinjski kvartovi i sela, i pravi plan zajednice. Na facebook stranici govore kako su počeli sa ovim projektom.

"Svakog dana u posljednje dvije decenije, Huzaifina majka otvarala je kapije svoga doma u podne, pozivajući sve one koji su gladni na ručak. Uskoro bi kuća bila popunjena ljudima koji nisu imali šta da jedu. Svi oni su činili porodicu, i svakom članu je rečeno da ne uzima više nego što može pojesti, tako da se niko ne vrati gladan. "

Rukhsana je inspirisala sina i njegove prijatelje da krenu korak dalje i da pomognu još većem broju ljudi. Uprkos naporima Huzaifine majke i ljudima poput nje, u pakistanskom društvu puno je gladnih i siromašnih. S obzirom da Huzaifa dolazi iz bogate porodice ona se osjećala nelagodno. Uprkos velikom problemu - gladi, ljudi su s druge strane, rasipali dosta hrane i bilo je potrebno učiniti nešto kako bi se premostio ovaj jaz. Musa i Qasim su također bili zabrinuti, pošto su ekonomiste, bili su svjedoci velikog broja gladnih i siromašnih tokom svojih istraživanja i posjeta na terenu. A sudbina je htjela da se baš ova tri prijatelja sastanu i postave temelje "Rizqa" –službe za distribuciju hrane u Pakistanu.
Ono što je započelo sa tri prijatelja koji kruže automobilima širom grada i prikupljaju i distribuiraju hranu sada je organizacija koja djeluje u jednom od najvećih pakistanskih gradova – Lahori. Koristeći ono što su naučili na fakultetu i uz vrijednoste koje nose od kuće, njih trojica imaju zamisao da iskorjene s jedne strane rasipanje, a s druge strane glad u Pakistanu. U prosjeku, Rizq služi 200 do 250 obroka svaki dan, a tim ima za cilj da brojku poveća na 2.000 obroka dnevno.

Ponekad, dobra namjera i rad jedne osobe mogu promijeniti vjeru velikog broja ljudi.

(mvslim.com)

Prevela i prilagodila: Dženana Džakmić-Šabanović

Godine 1979. moj djed je odlučio da napusti svoj dom u Siriji i počne novi život u SAD-u. Plan je bio da djed dođe prvi do Kalifornije, a da onda dođe moja nena zajedno sa njihovo sedmero djece. Njihov let #191 American Airlinesom se trebao zaustaviti u New Yorku a onda bi tek imali let za Chicago prije nego što stignu do Kalifornije. Prvo su sletjeli u New York. Svi imigranti su prvo morali podnijeti zahtjev za zelenom kartom prije sljedeće destinacije. Moja tetka Hala je nedavno stavila hidžab. Kada je došao red na nju da se fotografiše, tražili su od tetke da skine hidžab ali ona je rekla NE. Uporno su joj govorili da se ne može preseliti u Ameriku ili uzeti sljedeći let prije nego što se fotografiše ali ona je bila uporna i insistirala je na svojim pravima. Moja nena je bila nestrpljiva, preletjeli su pola svijeta i potrošili sve što su uštedjeli na ove karte, i nije željela da propusti sljedeći let za Kaliforniju.

Nena je molila i rekla da skine hidžab i da uradi ono što su joj službenici iz imigracije govorili, ali tetka je i dalje odbijala. Odvojili su je od ostalih ali ona im je kazala da nije važno koliko ljudi pozovu ona neće skinuti hidžab kako bi se fotografisala. Nakon što su službenici pozvali svoje nadređene i tri brutalna sata, konačno su pustili moju tetku i dozvolili joj da zadrži hidžab na fotografiji. Međutim, bilo je suviše kasno, cijela porodica je propustila let i morali su kupiti nove avionske karte i prenoćiti u New Yorku. Bijesna i uzrujana, nena je cijeli let do Kalifornije držala predavanje tetki.

Kada su napokon stigli na Međunarodni aerodrom Los Angeles, moj djed ih je dočekao velikim zagrljajem i u suzama. On je neprestano ponavljao: “Elhamdulillah, živi ste! Elhamdulillah, živi ste!” A oni su se čudili u stilu ‘pa, zašto ne bismo bili?” On je kazao: “Let kojim ste trebali doći ranije je imao nesreću, avion se srušio i 271 putnika je mrtvo”. Svi su bili u šoku i preplavljeni emocijama, svi su plakali.

Ovo je fotografija iz pasoša moje tetke. Ova fotografija je simbol hrabrosti moje tetke i njene ljubavi prema hidžabu koja je spasila život moje porodice. Mi nikada ne bismo imali svoju prvu generaciju u Americi da se ona nije držala onoga u šta je vjerovala. Njena priča mi je važan podsjetnik da je sve u životu već predodređeno i da uvijek trebamo biti principijelni i držati se svojih uvjerenja bez obzira u kakvoj situaciji da se nalazimo. Allah iskušava našu vjeru i ukoliko vjerujete da ste u pravu, onda vas Allah, s.v.t., nikada neće zaboraviti.

Priče poput ove uvijek me iznova ispune ljubavlju prema hidžabu. Njen hidžab je spasio njen život a također i život moje porodice. To je podsjetnik da je vaš hidžab poput odnosa, morate se uvijek iznova podsjećati na snagu i gajiti prema njemu ljubav sve dok ste živi. Ukoliko zaboraviti njegovu važnost, onda zaboravljate sebe.

Uz sve veću islamofobiju u svijetu, samo sam željela da podsjetim ljude na važnost očuvanja imanske snage, bez obzira šta neko misli ili govori.

Napisala: Merva Atik

Prijevod i obrada: IslamBosna.ba

Astrofizičarka turskog porijekla, Burçin Mutlu-Pakdil, dijeli svoje ime sa rijetkim dvostrukim prstenom zvijezda udaljenim više od 350 miliona svjetlosnih godina od Zemlje. Dok je kao dijete uživala da posmatra zvijezde na noćnom nebu nije ni slutila da se na udaljenosti 359 miliona od Zemlje nalazi glaksija koja će jednog dana, zahvaljujući njenim naučnim vještinama, nositi njezino ime. Njeno zanimanje za astrofiziku pojavilo se u srednjoj školi kada je morala pripremiti rad o nekoj zanimljivoj osobi i sestra joj je predložila da piše o Einsteinu. No kad je odlučila da upiše studij fizike naišla je na prve prepreke. Za početak, morala se preseliti iz rodnog Istanbula u Ankaru.

Iako je moja porodica podržala moju odluku i ohrabrila me, prijatelji i rodbina su govorili da djevojke ne bi trebale napuštati kuću radi studija”, kaže Mutlu-Pakdil. Profesor u srednjoj školi, također, je savjetovao da preispita svoju odluku da se preseli u drugi grad na studij nauke. Bila je jedna od rijetkih ženskih studenata u svojoj klasi. „Kao žena koja studira fiziku, osjećala sam se kao autsajder i morala sam naučiti da ne brinem o komentarima i samo se usredotočim na učenje.” Također, iako to danas više nije slučaj, u vrijeme dok je ona studirala, ženama u Turskoj nije bilo dozvoljeno da nose hidžab na fakultetima i u školama.

„Nosila sam kape i tražili načine da pokrijem glavu, ali to je bilo uznemirujuće. Već sam se borila protiv predrasude kao žena koja studira znanost, a nisam smjela nositi odjeću koju želim. To je kao da vas tjeraju da budete neko ko niste.” U Sjedinjenim Državama je magistrirala i doktorirala. U SAD-u se morala nositi sa novim skupom kulturnih razlika. „Bila sam u novoj zemlji i mnoge stvari su bile drugačije. No, budući da sam mogla biti ono što jesam i oblačiti se po svom izboru osjećala sam se sretnije, iako ima i drugih pitanja koja se trebaju riješiti.”

Zvuci uspjeha

Sada kao postdoktorski naučni saradnik na Steward opservatoriji Univerziteta u Arizoni, Mutlu-Pakdil analizira podatke prikupljene pomoću teleskopa kako bi se mogle rasplesti misterije svemira, posebno kako se galaksije formiraju i mijenjaju tokom vremena. Postoji oko trilion poznatih galaksija u svemiru, od kojih su većina spirale poput naše galaksije Mliječnog puta. „Iako postoje čvrste teorije o evoluciji najčešćih tipova galaksija, rijetke galaksije su od posebnog interesa za astronome koji žele shvatiti kosmičku evoluciju“, kaže Mutlu-Pakdil.

Jedna od takvih rijetkih galaksija je Hoagov objekat, nazvan po Arthuru Allenu Hoagu, koji ga je otkrio 1950. Hoagov objekat je bio prvi poznati primjer tipa prstenaste galaksije sa svijetlim prstenom mladih plavih zvijezda koje okružuju simetrično centralno tijelo sastavljeno od starijih zvijezda, bez vidljivih veze između njih. Ove vrste galaksija su vrlo rijetke, manje od 0,1 posto svih promatranih galaksija.

Kada su Mutlu-Pakdil i njen tim prvi put primijetili malu galaksiju po imenu PGC 1000714, mislili su da je to Hoagov tip galaksije, i bili su prilično uzbuđeni svojim otkrićem. Mutlu-Pakdil je daljnjim proučavanjem shvatila da neobična galaksija ima više misterija za otkriti. „Između plavog vanjskog prstena i crvene centralne jezgre, pronašli smo difuzno-crvene boje unutrašnjeg prstena koji okružuje centralno tijelo”, kaže ona: „Gledali smo u galaksiju koju nikad niko prije nije vidio.”

Ovo fascinantno nebesko tijelo postalo je poznato kao Burçina galaksija. Ovo otkriće je pred astronome postavilo još jednu misteriju: Kako se takav neobičan objekat mogao formirati? Kao i kod Hoagovog tipa galaksija, crvena centralna jezgra je starija od plavog vanjskog prstena. No, u Burçinoj galaksiji nalazi se dodatni unutrašnji prsten koji je najstariji, što znači da je on prvi formiran.  I dok Mutlu-Pakdil i njezin tim nastavljaju proučavati intrigantni objekat, ona se nada da će njezin rad i njezina priča inspirirati druge imigrante i studente, a posebno one iz slabije zastupljenih zajednica. 

Pripremio: Abdullah Nasup
Izvor: www.nationalgeographic.com

Preuzeto: saff.ba

 

U utorak, 20. novembra u Kulturnom centru Ambasade Irana u Bosni i Hercegovini u Sarajevu održan je program „Tragom mojih slika do Perzije“ kao multimedijalni izraz autorice Smaragde Klino, novinarke, slikarice, pjesnikinje.

Tokom programa predstavljeno je treće izdanje njene knjige „Hazreti Hatidža Kubra“, a istovremeno održana izložba njenih likovnih djela s motivima iz Irana te je zvanicama prikazana foto-reportaža nastala u vrijeme višegodišnjeg novinarskog, televizijskog angažmana Smaragde Klino u toj zemlji.

Ataše za kulturu u iranskoj ambasadi u BiH Hossein Nouri kazao da je ovaj događaj organiziran povodom početka Sedmice Jedinstva, rođenja Poslanika Muhammeda a.s. Bila je to i prilika da posjetioci upoznaju autoricu „u paketu“, kazao je Nouri, budući da se između ostalog bavila izučavanjem iranske poezije te u Bosnu i Hercegovinu donijela, na više umjetničkih načina, impresije o toj zemlji.

Autorica je povodom trećeg izdanja knjige „Hazreti Hatidža Kubra“, koja govori o supruzi Poslanika Muhammeda a.s., kazala da tek sa izvjesne vremenske distance uviđa da nije jednostavno bilo govoriti o Miljeniku, kao i da je trebalo hrabrosti i slobode usuditi se pisati o 'Voljenoj Voljenog', Hazreti Hatidži, proljeću Muhammedovog a.s. života.

- Hazreti Hatidža, žena koja je naslijedila imetak, bila je na Arabijskom poluostrvu onog doba menadžerica u poslu kao što su karavane, a menadžer mora imati odnos prema drugome, osjećaj koliko treba uložiti, kako nagraditi saradnike a da to bude pravedno, što je ona bila i ostala. Udajom za mladog Muhammeda, ostvarena je sjajna cjelina, Božije predodređenje ih je uputilo jedno drugom. Veoma je uticala na tadašnju misao Muhammeda a.s. koji je odrastao bez majke i oca, a u Hatidži našao sve. Prepoznala je islam i pomogla mladom Muhammedu da prihvati njegovu ulogu - rekla je između ostalog autorica.

Za likovna djela, slike koje su predstavljene na večerašnjoj izložbi, kazala je da ni sama nije bila svjesna tog dara, a u dijelu događaja kad je prikazana foto-reportaža o Iranu, predstavila je nezamislive ljepote u toj zemlji, od sjevera ka jugu, historijsko umijeće graditeljstva, naklonost tamošnjeg čovjeka prema cvjećarstvu i stvaranju čitavih kompleksa ljupkih parkova, prema ležernosti življenja i ljepoti mnogih vrsta.

Povodom toga što je proučavala uticaj sufizma na klasičnu perzijsku muziku, Smaragda Klino je kazala da je sufizam stanje duše, potreba duše da ide u više sfere, kojoj muzika pomaže u tome.

- Bitno je ono što će nas što više približiti Bogu - zaključila je.

Više posjetilaca na ovom predstavljanju Smaragde Klino kao višestrukog stvaraoca zahvalili su joj spontano i iskreno rekavši da toliko lijepih emocija nisu doživjeli ni na jednom oficijelnom događaju.

Gošća na ovoj uspjeloj večeri i predstavljanju autorice u njenom multimedijalnom izrazu bila je flautistica Merima Hubjer.

(FENA)

 

Palestinka Rashida Tlaib rođena u Detroitu i izbjeglica iz Somalije Ilhan Omar postale su prve muslimanka izabrane u Kongres SAD-a.
Rashida Tlaib je na ovoj poziciji naslijedila Johna Conyersa koji se povukao u decembru prošle godine pozivajući se na zdravstvene razloge, nakon što je bio optužen za seksualno uznemiravanje. Kćerka je palestinskih migranata i velika kritičarka predsjednika Donalda Trumpa. Prije dvije godine bila je uhapšena zbog ometanja Trumpa tokom njegovog govora u Detroitu.

Ilhan Omar je prije više od dvije decenije u SAD došla kao izbjeglica. Osim što je jedna od prvih žena u Kongresu SAD-a, Ilhan Omar je i prva somalijsko-američka zastupnica. U Kongres SAD-a ulazi kao otvorena kritičarka odnosa izraelske vlade prema Palestincima. Ona će zauzeti mjesto republikanca Keitha Ellisona, prvog muslimana koji je izabran u Kongres.