Islam ima svoje korijene u sadašnjoj Saudijskoj Arabiji i zbog toga je Islam izravno povezan sa Bliskim Istokom. Ali vjera ne bi trebala imati nikakve veze sa porijeklom, pa je tako i u Islamu. Jeste li ikada čuli za „Las Tapadas Limenas“? Vjerovatno niste.

Muslimanske izbjeglice

Nakon otkrića novog kontinenta 1492. godine, mnogi ljudi su nastavili svoje živote tamo. Ponekad je to bivalo na dobrovoljnoj osnovi a nekada su bili primorani. Ponekad je to kombinacija oboje jer nakon pada Granade tokom španske inkvizicije, Muslimani i Jevreji su pobjegli u sigurnija mjesta kako bi pobjegli od Španjolaca. Iz Španije su ljudi uglavnom išli u Južnu Ameriku, među njima i muslimani. Jedno od najdražih odredišta izbjeglica bio je Peru, gdje su imali veliki uticaj na odijevanje, arhitekturu, hranu, društveni i politički sistem. Zbog pokrštavanja Južne Amerike, muslimani su iz straha od progona, postali kripto-muslimani. To su ljudi koji se pretvaraju da su kršćani, ali su ostali muslimani u tajnosti. U drugoj fazi, mnogi muslimani su prešli na kršćanstvo. Zbog toga, Islam nije zapravo bio prisutan u Peruu sve do doseljavanja palestinskih i libanskih izbjeglica u 40-tim.

Las Tapadas Limenas: emancipovane žene

Ali Tapadas Limenas nisu imale namjeru da se kriju. Ove snažne, tajanstvene žene izlazile su na ulicu sa hidžabom sa kojim su prekrivale sve osim jednog oka. Tapadas Limenas ili pokrivene iz Lime izvorno su to činile kako bi se razlikovale od ostalih žena jer su one često pripadale višoj klasi. Ovu naviku su ubrzo preuzele i žene kršćanke. To je gotovo postao svojevrsni znak emancipacije jer su žene mogle sigurno izaći vani i imale su više slobode.

Misteriozne i privlačne

Tapadas Limenas bile su egzotične u to vrijeme i neke muškarce je privlačio njihov tajanstveni izgled. Kao posljedica toga, crkva i neki drugi zakoni su zabranili ovu vrstu odjeće. Ipak, žene su se nastavile ovako oblačiti sve do sredine 19 stoljeća. Vjerovale su da je to etično, ali najviše jer se nisu htjele odreći svoje slobode.
Ono što muslimanke danas mogu naučiti od njih jeste da su asertivnost i jaka načela pomogli ovim ženama da se bore za svoje pravo da nose ono što žele i da sudjeluju u svakodnevnom životu. Veo je, osim religijskog simbola, i politički simbol otpora.

Preuzeto sa www.mvslim.com

Prevela Dženana Džakmić-Šabanović